Spermiogram

Jedan od napredaka u liječenju neplodnosti bilo je i uključivanje muškog partnera u rutinsko ispitivanje kod neplodnih parova

Priručnik za pacijente

Informacije o tijeku postupka

Cjenik neplodnost

Pogledajte cijenik usluga

Pitajte liječnika

Informirajte se putem formulara

Muški partner se prvo šalje na obradu ejakulata. Spermiogram je analiza ejakulata koja se sastoji od određivanja fizikalnih svojstava sjemene tekućine, te od određivanja broja, pokretljivosti i morfologije spermija.

Analiza sjemena nije isključiv test plodnosti. Niti loš nalaz ne isključuje trudnoću niti dobar nalaz garantira trudnoću. Gotovo 30% muškaraca s urednim osnovnim sjemenim parametrima ne postiže željenu trudnoću, al isto tako se željena trudnoća postiže u nekim slučajevima i s lošim sjemenim parametrima.

Zbog toga su svi dodatni sjemeni parametri dobrodošli u svrhu procjene plodnosti muškog partnera.

Mikroskopska analiza – kvantitativna svojstva:

 

Koncentracija i pokretljivost – Određuje se broj spermija u mililitru i ukupan broj spermija u ejakulatu. Normalan broj spermija u mililitru je 15 i više milijuna spermija. Za normalan nalaz udio A+B spermija mora biti veći od 40%, ili udio A spermija veći od 32%.

Morfologija – Oblik i izgled spermija jedan su od najvažnijih parametara procjene plodnosti. Prema novim kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO-2010.) abnormalana morfologija je <4% morfološki ispravnih spermija.

Spermij se sastoji iz glave, vrata, srednjeg dijela i repa.

Kriteriji normalne morfologije su sljedeći:

  • jajolika ovalna glava s dobro definiranim akrosomom koji zauzima oko 40-70% glave spermija
  • nepostojanje bilo kakvih defekata vrata, srednjeg dijela ili repa
  • nepostojanje bilo kakvih staničnih uklopina koje zauzimaju više od ½ veličine glave
  • duljina glave je 5-6μm, a promjer je 2.5-3.5μm

Sukladno gore navedenim morfološkim karakteristikama, javljaju se i anomalije na određenim dijelovima spermija.

Prva skupina anomalija se dijeli na spermije s manjim, i na spermije s većim promjenama u obliku glave, ovisno o postojanju ili nepostojanju akrosomskog dijela te promjeni veličine glave. Spermiji s nepravilnostima srednjeg dijela razlučuju se također na spermije s manjim i na one s većim promjenama tog dijela spermija. U prvu skupinu spadaju spermiji čiji je vrat neznatno zadebljan ili ako se u tom području nalaze neznatne količine staničnog debrisa, a u drugu spermiji s iskrivljenim vratom ili spermiji koji u tom području imaju veću nakupinu staničnog debrisa.

Svi preostali atipični oblici spermija, kao što su acefalični spermiji ili spermiji s velikom ili malom glavom (makro ili mikrocefalični spermiji), zatim spermiji s dvije ili više glava ili s dva ili više repova, klasificiraju se prema regulativama predloženim od strane WHO. Spermiji koji nisu zadovoljili samo jedan od gore navedenih kriterija tretirani su kao abnormalni.

Dodatni testovi za procjenu plodnosti muškog partnera su:

Biokemijska analiza sjemene tekućine –  sjemenu tekućinu čini sadržaj prostate, sjemenih mjehurića i bulbouretralnih žlijezda. Da bi utvrdili funkcionalnost tih žlijezda koje pridonose ukupnom volumenu ejakulata možemo raditi analizu njihovih markera (fruktoza, kisela fosfataza, citratna kiselina, cink). Određuje se u svrhu otkrivanja uzroka azoospermije da bi otkrili da li se radi o opstruktivnoj ili neopstruktivnoj azoospermiji.

Fruktoza je biokemijski biljeg sekrecije sjemenih mjehurića i pokazatelj funkcionalnosti žlijezde. Spermiji fruktozu koriste kao izvor energije.

Kisela fosfataza može se smatrati biljegom razvoja sekundarnih muških spolnih osobina. Njena katalitička aktivnost je mala u djetinjstvu, ali se povećava nekoliko stotina puta kod odraslih muškaraca. Visoka razina sjemene kisele fosfataze odražava cirkulirajuće androgene kod muškarca, također indicira početak hipertrofije prostate. Sudjeluje u pretvorbi glukoze u fruktozu.

Citratna kiselina u sjemenoj tekućini potječe iz prostate. U kombinaciji s natrijem i kalijem citratna kiselina može doprinijeti osmotskoj ravnoteži okoline spermija.

Funkcionalni test – HOS test, je bitan pokazatelj fertilne sposobnosti spermija. Pomoću HOS-testa utvrđuje se imaju li spermiji funkcionalno očuvanu staničnu ovojnicu. U hipotoničnom mediju bubri ovojnica spermija. Kako rep spermija bubri s nakupljanjem tekućine u stanici, kontraktilne niti u repu spermija se zavijaju i oni mijenjaju oblik ( b, c, d, e, f, g). To ukazuje da je spermij fertilno sposoban tj. da je vitalan. Ukoliko je ostao nepromijenjen znači da nije vitalan.

Akrozin test, akrozom je mjehurić smješten na apikalnom dijelu glave spermija. Stapanjem vanjske s dijelom unutarnje membrane glave spermija dolazi do oslobađanja hijaluronidaze, akrozina i drugih enzima koji se nalaze u tom dijelu glave spermija. Akrozin je enzim neophodan za oplodnju jajne stanice. Njegovim određivanjem određujemo fertilnu sposobnost spermija.

Imunološki testovi – Spermalna antitijela, IgG, IgM i IgA

Svaka jedinka „uči“ koji tkivni antigen pripada njoj, pa ih ona kasnije prepoznaje kao vlastite i ne reagira imunološki na njih (imunološka tolerancija). Budući da se spermiji stvaraju relativno kasno u životu, imunološki sustav domaćina nije još upoznat s njegovim tkivnim antigenima, zbog čega postoji opasnost da ih tijelo prepozna i kao odgovor reagira na njih. U normalnim okolnostima to se ne događa. Spermiji se nalaze izolirani i tako se izbjegava senzibilizacija imunološkog sustava na vlastite sastojke. To se nekad poremeti pa dolazi do stvaranja autoantitijela. Spermalna antitijela prisutna su kod nekih muškaraca s unilateralnom ili bilateralnom opstrukcijom genitalnog trakta, varicocele, kod učestale infekcije prostate i epididimisa ili kod povrede i operativnog zahvata na testisu. Prisutnost protutijela na spermije ne znači definitivno i neplodnost muškarca. Smatra se da ona utječe na plodnost ukoliko ometa jednu od zadaća koju spermiji izvršavaju tijekom oplodnje. Spermalna antitijela uzrokuju aglutinaciju spermija i smanjuju pokretljivost spermija i tako uzrokuje neplodnost. Druga mogućnost koja se onemogućava vezanje spermija na ZP-3 receptore zone pelucide.

ovo je test za kvalitativno određivanje zrelost spermija u svježem uzorku. Test se temelji na sposobnosti vezivanja zrelih spermija za hijaluronan, spoj kojeg u visokoj koncentraciji nalazimo u cumulusu oophorusu, skupini stanica i međustanične tvari koja okružuje jajnu stanicu.

Test se temelji na vezivanju glava pokretnih spermija na hijaluronom obrađeno stakalce  te se izračunava udio vezanih spermija. Granična vrijednost je prema uputama proizvođača ≥ 80%.

Spermiji koji se vezu za hijaluronan imaju specifične receptore za ovu molekulu koje ne nalazimo na nezrelim spermijima. Osim toga utvrđeno je da takvi spermiji imaju bolju morfologiju i 4-6 puta manje kromosomskih aneuploidija u usporedbi sa nevezanim spermijima. Istraživanja su pokazala da je vrijednost HBA testa ispod 60% indikacija za PICSI, postupak koji kombiniramo s ICSI-jem.

noviji je test u procjeni muške plodnosti. DNK oštećenja predstavljena fragmentacijom i apoptozom sperme mogu biti uzrok muške neplodnosti koji standardne metode – koncentracija spermija, procjena morfologije i analiza pokretljivosti ne mogu utvrditi.

Izostanak trudnoće kod liječenja i česti rani spontani pobačaji nerijetko su posljedica kromosomskih (DNA) abnormalnosti spermija.

Blaže poremećaje DNA fragmentacije spermija ponekad ispravlja jajna stanica nakon oplodnje (ili embrij). Međutim još uvijek je pitanje koji je to stupanj oštećenja kojeg jajna stanica može popraviti. Abnormalni spermiji (s DNA fragmentacijom) mogu postići oplodnju, ali dolazi do zastoja razvoja embrija u fazi aktivacije embrionalnog genoma te embrio teško postiže stadij blastociste, poremetit će se implantacija ili će doći do ranog, subkliničkog pobačaja.

Zbog navedenog, od izuzetne vrijednosti su novi androloški testovi za utvrđivanje abnormalnosti spermija –  DNA fragmentacija. Korist tih metoda potvrđena je u periodu obrade neplodnosti, kao i pri liječenju IVF-om.

Testovi DNA fragmentacije spermija indicirani su kod slijedećeg:

  • dob partnera
  • nerazjašnjena neplodnost
  • teža neplodnost muškarca
  • ponavljani neuspjeh oplodnje i IVF-a
  • ponavljani rani spontani pobačaji

  • Prije davanja ejakulata na analizu potrebno je imati apstinenciju 2-4 dana. Kod prekratke apstinencije u ejakulatu će biti smanjen broj spermija, a kod preduge apstinencije pokretljivost spermija će biti bitno smanjena.

  • boja, ejakulat bi trebao biti bijele boje
  • volumen, volumen bi trebao biti između 1,5 do 6ml
  • likvefakcija, ejakulat neposredno nakon davanja je zgrušan, nakon 20 do 30 minuta pri sobnoj temperaturi ejakulat opet prelazi u tekućinu zbog utjecaja enzima iz prostate
  • viskoznost, viskoznost se odnosi na gustoću ejakulata
  • pH, normalna pH vrijednost je između 7,2 i 8,0. Ejakulat bi trebao biti blago lužnat budući je okoliš rodnice kiseo, kako bi spermiji imali optimalan pH za oplodnju