Ultrazvučna dijagnostika

Kvalitetna ultrazvučna dijagnostika ima jednu od najvažnijih uloga u procesu obrade neplodnosti kod žene

Priručnik za pacijente

Informacije o tijeku postupka

Pogledajte cijenik usluga

Pitajte liječnika

Informirajte se putem formulara

Današnji zlatni standard u ultrazvučnoj obradi podrazumijeva transvaginalni ultrazvučni pregled sa poželjno dostupnim dodatcima obojene doplerske analize ( TVCD) i trodimenzionalnog ultrazvuka (3DUZV).

Osnovni ciljevi  transvaginalnog ultrazvučnog pregleda su:

    • pregled smještaja, veličine, oblika i konzistencije maternice. Na taj način se isključuju ili prepoznaju moguće abnormalnosti razvoja maternice bilo zbog nedovoljno razvijene maternice (hipoplazija) ili češće zbog nepravilnog razvoja maternice u smislu izostanka razvoja jednog dijela maternice (jednoroga maternica), odnosno opstanka dijelova tkiva u maternici (septumi- pregrade), koji dijele prostor šupljine maternice- materišta u većoj ili manjoj mjeri u dva dijela. Direktna posljedica ovih anomalija je smanjenje plodnosti, odnosno povećanje rizika za već postignute trudnoće. U ovoj fazi regleda dostupnost trodimenzionalnog ultrazvučnog moda (3D) može biti od značajne pomoći u prikazu arhitekture maternice. Komplikacije imaju široku lepezu pojavnosti, od krvarenja i pobačaja u ranoj trudnoći, preko usporenog rasta ploda do poremećaja namještanja fetusa u maternici, koji često rezultira  sa zatkom kao vodećom česti, odnosno carskim rezom kao načinom dovršenja trudnoće. Pregledom strukture maternice otkrivaju se moguće tumorske tvorbe u samom tkivu maternice (miomi, adenomioza) koje ovisno o broju i smještaju itekako mogu biti prepreka ostvarivanju trudnoće, te patološke tvorbe u samom materištu koje su neposredna smetnja uspjehu oplodnje i razvoja ploda (polipi sluznice, submukozni miomi, priraslice).
  • analiza izgleda i stanja jajnika. Zbog blizine jajnika transvaginalnoj sondi ovo je praktički jedina metoda za kvalitetan prikaz jajnika i eventualnih patoloških promjena nan jajovodima. Jajnik se prvo analizira prema svom smještaju  odnosu na maternicu, da li je slobodan, pomičan, ili u bloku s maternicom i okolnim strukturama. Određuju se njegove dimenzije,te morfološki izgled. Traže se eventualno prisutne cistične tvorbe, solidni procesi, i ukoliko je pacijentica u drugoj fazi ciklusa – žuto tijelo (mjesto ovulacije). Doplerskom analizom se promatra prokrvljenost središnjeg dijela jajnika i eventualnih patoloških tvorbi. Jedna od najbitnijih faza analize jajnika kod neplodne pacijentice je provjera tzv. rezerve jajnika. Ona se provjerava na dva načina, određivanjem vrijednosti AntiMullerovog hormona (AMH) iz krvi pacijentice, te ultrazvučnim prikazom i brojanjem tzv antralnih folikula (AF) (mjehurića veličine 2-9 mm unutar kojih će se potencijalno razvijati jajne stanice). Premda ne postoje strogi, jedinstveni kriteriji za definiciju normalnog broja AF, uglavnom se normalnim smatra broj  između 9 i 20 folikula po jajniku. Na osnovu ukupnog rezultata određivanja rezerve jajnika,  procjenjuje se koje tip odgovora možemo očekivati pri stimulaciji, te prema tome planirati i personalizirani protokol koja odgovara navedenom profilu pacijenta.

 

 

  • Jajovodi se ultrazvučno ne prikazuju ukoliko su zdravi i normalni, tako da prikaz kobasičastih cistčnih tvorbi pored inače urednog jajnika pobuđuje sumnju na patološke promjene i oštećenja jajovoda. Najčešće je riječ o jajovodima koji su zatvoreni na abdominalnom ušću (prema jajniku), zbog preboljele upale, pa se ispunjavaju tekućinom koja s vremenom postje sterilna. Direktna posljedca takvih promjena je neplodnost, jer jajovod ne može obaviti svoju funkciju hvatanja ovulirane jajne stanice, te putovanje iste prema maternici, tijekom kojeg bi se ujedno i trebala sresti sa spermijem i oploditi. Osim ovih krajnjih rezultata preboljele upale, jajovodi mogu biti i lakše oštećeni pa ostaju vanjske ili unutarnje priraslice koje mogu ometati trnasport oocite i evenutalno rezultirati sa ektopičnom trudnoćom koja se ugnejzdi u strukturi jajovoda, to može biti po život opasno stanje. U reproduktivnoj dobi žene, tumori jajovoda su dosta rijetki, pa ih nema potrebe ovdje posebno elaborirati.

 

 

  • Na kraju se pregledavaju i okolne dostupne strukture oko ginekoloških organa, sa posebnim osvrtom na eventualno prisutnu slobodnu tekućinu u zdjelici u kojoj se ponekad mogu vidjeti plivajuće priraslice ili neke druge patološke promjene.